Kolumna: Da li bi ekspertska vlada mogla da bude rešenje za Srbiju?

Od strane Ozon
1 komentar

Može li stvarno da se formira vlada koja nije politički zagađena? I, što je još važnije, može li takva vlada doneti pravu promenu?

Studenti, koji kažu da su upoznati sa problemima u obrazovanjupravdi i društvu uopšte, postavili su svoje ambiciozne ciljeve. Njihov poziv na formiranje ekspertske vlade, koja bi radila u interesu građana i bila potpuno izuzeta od političkih uticaja, naišao je na veliku pažnju, ali i sumnje. Da li su njihovi zahtevi – nepovezanost sa političkim partijamastručnost ministara i kratkoročan mandat – uopšte izvodljivi? Ili je to samo još jedna u nizu utopijskih ideja koje se gube u političkim labirintima?

Zahtevi ili idealizam?

Studenti, svesni da se država nalazi na ivici političke i ekonomske krize, poručili su da je potrebna vlada koja bi donela brze i konkretne promene. Njihovi zahtevi, iako svakako plemeniti, izazivaju pitanje: Da li je moguće pronaći ministre koji nisu politički opterećeni, a opet imaju iskustvo i stručnost potrebnu da upravljaju državom? Ovaj nepovezani entitet, prema studentima, ne bi imao političke ambicije, niti bi bio pod uticajem stranaka. U suštini, radi se o vladi koja bi bila tako nezavisna da bi mogla da donosi odluke u skladu sa interesima građana, a ne političkim kalkulacijama.

Međutim, u zemlji Srbiji, gde je politika duboko ukorenjena u sve pore društva, postavlja se pitanje: koliko je uopšte moguće izbeći političke igre? Da li će, ako bi ekspertska vlada bila formirana, biti potpuno imunisana na pritiske stranaka koje bi želele da utiču na njen rad? I da li se iza ovih zahteva krije samo još jedan politički manever opozicije?

Uticaj opozicije: Ima li ga?

Iako su studenti iz Novog Sada dovoljno jasni u svom cilju da zahtevaju ekspertsku vladu kao sredstvo za povratak poverenja u institucije, nijedno političko pitanje u Srbiji nije „čisto“. Opozicione stranke, koje se već godinama protive vladajućoj garnituri, možda ne stoje direktno iza ovih protesta, ali njihova politika i zahtevi za slobodne izborenezavisno pravosuđe i slobodne medije snažno se poklapaju s onim što studenti traže. Postavlja se pitanje: Da li bi opozicija mogla iskoristiti ovaj trenutak da se poveže sa studentima i čak preuzme zasluge za eventualne promene?

Mogućnost realizacije

Dobar deo kritičara ovog koncepta ekspertske vlade smatra da bi ona bila samo još jedan u nizu političkih eksperimenata bez stvarne moći da donese promene. To, međutim, ne znači da ovakva vlada ne bi bila korisna, bar u smislu što bi mogla da bude znak želje za novim pristupom u rešavanju postojećih problema. Ipak, bez političke volje i volje na vlasti, čak i ekspertska vlada bi bila nesposobna da implementira veće promene.

Nedostatak jasnog plana o tome kako bi ova vlada imala realnu vlast u zemlji gde su stranačke veze duboko ukorenjene u sve društvene sfere, takođe stvara sumnje. Takođe, kako bi se obezbedilo da eksperti zaista deluju u interesu građana, bez političkog uticaja, postavlja se pitanje – kako bi se neutralisali svi politički pritisci, naročito u zemlji u kojoj su ti pritisci tako snažni i rasprostranjeni?

Stručnost vs. politički angažman: Da li je izvodljivo?

Jedan od ključnih problema u realizaciji zahteva studenta leži u strukturi koju traže – eksperti koji nisu politički angažovani, ali poznaju rad državnih organa. Na prvi pogled, ovo se može činiti kao suprotnost, jer stručnjaci koji imaju iskustva u upravljanju državnim institucijama gotovo uvek dolaze u kontakt sa političkim strukturama, čak i ako nisu direktno politički angažovani. Na primer, visoki državni funkcionerisudijeuniverzitetski profesori – svi oni imaju određeni nivo poznavanja političkog sistema, čak i ako nisu u partijskim strukturama.

Poznavanje rada državnih organa dolazi gotovo isključivo kroz iskustvo u ministarstvimavladinim agencijama ili regulatornim telima, što implicira indirektnu povezanost sa političkim odlukama i zakonodavnim procesima. Dakle, potpuno apolitične osobe sa potrebnim znanjem i iskustvom verovatno neće postojati.

Na kraju, studentski zahtevi su bez sumnje važan podsetnik da mladi ljudi u Srbiji žele da preuzmu odgovornost za budućnost svoje zemlje. Ali da li je njihova vizija realna?

Možda Vam se svidi i

1 komentar

Ivan 14.04.2025. - 4:07 pm

Prvo izborni uslovi po evropskim standardima i oslobođen RTS, a onda studentski pokret podržan od svih opozicionih stranaka. Pokret svesti i savesti da potuče sns do nogu. Posle toga ono što se nije uradilo 6. Oktobra, lustracija u svim porama društva, od opštine do vrha države, od 1990. godine do danas..

Odgovori

Ostavi komentar