Selo Ležimir leži severozapadno od Manđelosa u samoj Fruškoj gori, opkoljeno sa svih strana brdima. O postanku sela i o imenu Ležimir ima ovo narodno predanje: Tri brata Vozari, od kojih su potomci današinji Vozarovići, doselili su ovamo sve, a ovde, gde je današnje selo, bila je šuma, u koju su begali i sklanali se od Turaka, jer tu “leži mir”.
Crkva je podignuta 1764. god., a iste su godine i školu osnovali, koja je bila malena i tesna; postojala je do god. 1872.
Bregovi: Pašnjak, Mala Gradina, Velika Gradina (tu je šanac, za koga pričaju da je ostao još od Turaka), Rakazovača, Gaj, Kuštil, Rajinac, Carina, Bik, Lišvar.
Šume: Konjivara, Lišvar, Čormaz, Erakovac, Debeli Čot, Kaluđerica, Karlice, Crna Bara, Ravnine, Gradina Tonta, Kosarlije, Ladna Voda, Remijin Brod (valada Eremijin, ali tako zovu).
Njive: Deonice, Salaš, Palanka (livade), Cerije, Baščine, Groblje, Ilijaš (livade), Livadne njive, Tetkino Brdo, Remetsko Brdo, Selište, Rit (livade).
Izvori: Blizumila, Erla, Stara Krečana, Šećerovac, Stublina, Gebinac, Klenovac, Ivkovac, Perina česma.
Kod Blizumile su ruševine; tu su kopali i tražili novaca; tu je, kažu, bila turska džamija.
Potok: Stara Krečana.
Staro groblje ima na Velikoj Gradini.
Ležimir je glasovit zbog svojih majdana krečnog i modrog kamena.
Kuća ima danas u selu oko 160, porodica 122, a duša oko 1500; sve sami čisti Srbi.
Andrić – Mitrovdan
Andrijević – Nikoljdan
Anđelić I – Đurđic
Anđelić II – Sveti Haralampije
Arsenin – Sveti Toma
Avramović – Sveti Avramije
Babić – Mitrovdan
Bajić – Đurđevdan
Banić – Stevanjdan
Bibić – Aranđelovdan
Bogdanović – Jovanjdan
Borđoški – Nikoljdan
Borunac – Mratindan
Bosutski – Nikoljdan
Bošković – Nikoljdan
Bugarski – Stevanjdan
Ćirić – Jovanjdan
Curaković – Nikoljdan
Damjanov – Nikoljdan
Dimović – Mitrovdan
Dogić – Nikoljdan
Doroš – Nikoljdan
Dragojević – Stevanjdan
Dujanović – Nikoljdan
Đukić – Stevanjdan
Đurić – Mitrovdan
Đurković- Nikoljdan
Erdeljac – Nikoljdan
Ivković – Nikoljdan
Jakovljević – Vasiljevdan
Janković – Jovanjdan
Jelenić – Jovanjdan
Jelenkovski – Jovanjdan
Jurišić – Nikoljdan
Kličarić – Nikoljdan
Klisura – Đurđic
Kojić – Nikoljdan
Kolarović – Jovanjdan
Kozić – Nikoljdan
Krstić – Nikoljdan
Kuzmančević – Nikoljdan
Lekić – Mitrovdan
Lukić – Jovanjdan
Majstorović – Nikoljdan
Malega – Nikoljdan
Mandić – Đurđevdan
Marić – Srđevdan
Marinković – Đurđevdan
Martinački – Nikoljdan
Mašić – Jovanjdan
Mihajlović – Aranđelovdan
Mijalčić – Aranđelovdan
Mijatović – Đurđevdan
Miletić – Nikoljdan
Mirić – Jovanjdan
Mirković – Jovanjdan
Mitrićević – Đurđevdan
Mitrović – Đurđic
Nastić – Časne Verige
Nenić – Nikoljdan
Neznanović – Aranđelovdan
Novaković – Nikoljdan
Obradović – Jovanjdan
Ostojić – Đurđevdan
Panić I – Jovanjdan
Panić II – Sveti Avramije
Pantelić – Đurđevdan
Peičić – Nikoljdan
Pejčinović – Aranđelovdan
Pervaz – Nikoljdan
Petković – Jovanjdan
Petrović I – Nikoljdan
Petrović II – Sveti Alimpije
Pilić – Đurđevdan
Popović – Nikoljdan
Prodanović – Đurđevdan
Radak – Nikoljdan
Radojčić – Markovdan
Radonić – Nikoljdan
Radosavljević – Stevanjdan
Radukić – Aranđelovdan
Ranisavljević – Aranđelovdan
Rasimić – Andrijevdan
Savić – Đurđevdan
Silvestrović – Đurđevdan
Simičić – Nikoljdan
Smiljanić – Jovanjdan
Solarović – Nikoljdan
Spasojević – Sveti prorok Mojsije
Sremčić – Časne Verige
Sretić – Srđevdan
Stanišić – Đurđevdan
Stanković I – Aranđelovdan
Stanković II – Nikoljdan
Stanojević – Đurđic
Stepančević I – Đurđevdan
Stepančević II – Andrijevdan
Stevkov – Andrijevdan
Stojić – Aranđelovdan
Šević I – Sveta Petka
Šević II – Nikoljdan
Šiškov – Đurđic
Teodosić – Nikoljdan
Timotin – Đurđevdan
Topalović – Nikoljdan
Tošić – Stevanjdan
Tršić – Đurđic
Tucić – Đurđic
Urošević – Jovanjdan
Vasilić – Nikoljdan
Vlaškalić – Jovanjdan
Vozarović – Đurđic
Vranješ – Đurđevdan
Vujičić – Jovanjdan
Vujnović – Nikoljdan
Vuković – Jovanjdan
Zelenković – Nikoljdan
Živanović – Sveti Alimpije
U iste familije broje se: Vozarovići, Marići, Sretići i Babići.
U Ležimiru živela je ali je izumrla porodica Kovačević. U crkvi na desnom zidu ispod jedne ikone stoji zapis: Semu izobraženik sa devat obraz bista ktitora Spasoe Kovačevič žitelj, Ležimirski za spoment svoi i svoih raditeljei na 1807. Osim te bile su još porodice Alobići (odselili u Slavoniju), Borići (stara sveštenička porodica, koja je poreklom iz Bosne; preselila se u Kuzmin) i Uskokovići (izumrla).
IZVOR: Miloš Đ. Škarić “Dvanaest sela u Fruškoj gori” (Objavljeno u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena, broj 24, JAZU, Zagreb, 1919, str. 252-254. Priredio Milutin Mitrović.
